Biljke se ubrajaju u autotrofne organizme, što znači da si sve tvari koje su im potrebne za preživljavanje mogu osigurati same iz okoliša. Dva glavna suprotna i istovremeno međusobno ovisna procesa koji se odvijaju u biljkama jesu fotosinteza i stanično disanje.
Fotosinteza je proces kod kojeg biljke, alge i neke baterije upotrebljavaju sunčevu energiju, vodu (H2O) i ugljikov dioksid (CO2) za proizvodnju kisika (O2) i šećera koji im čine izvor energije.
Tijekom procesa fotosinteze biljke kroz puči na donjem dijelu listova primaju ugljikov dioksid i vodu iz zraka. Unutar stanice voda se pretvara u kisik, a ugljikov dioksid u jednostavan šećer zvan glukoza. Kisik se iz biljke ispušta natrag u atmosferu, a glukozu biljke pohranjuju kao izvor energije te je pretvaraju u škrob koji im je zaliha hrane. U biljkama se nalaze male organele kloroplasti koji u svojim membranama sadrže pigmente klorofile. Oni biljkama daju karakterističnu zelenu boju i apsorbiraju energiju iz valova plave i crvene svjetlosti koju pretvaraju u kemijsku energiju. Pritom kao nusproizvod nastaje kisik (O2). Kemijska energija koja je nastala u kloroplastima zatim se troši u enzimskoj reakciji pretvorbe molekula vode i ugljikovog dioksida u glukozu.
Prikaz procesa fotosinteze i staničnog disanja (Vir slike: CK-12 Foundation)
Stanično disanje aerobni je proces koji se stalno odvija u stanicama svih organizama. U procesu disanja energija u obliku organskih molekula koje su nastale prilikom fotosinteze upotrebljava se u mitohondrijima. Dok se fotosinteza odvija samo u listovima biljaka i samo u svijetlom dijelu dana, stanično disanje odvija se u svim dijelovima biljke. Tijekom disanja troše se glukoza i kisik, nastaju CO2 i H2O, pritom se oslobađa energija i istovremeno se izlučivanjem vode biljka hladi. Proces disanja i razgradnje šećera odvija se i nakon otkosa. Budući da se tijekom disanja troše hranjive tvari, proces uvenuća mora se što više skratiti i brzo postići odgovarajuća suhoća krme.
Razumijevanje procesa uvenuća vrlo je važno za proizvodnju kvalitetne krme, a on se dijeli na tri faze. U prvoj fazi uvenuća gubitak vlage odvija se preko puči listova jer su one tijekom svijetlog dijela dana široko otvorene. Disanje biljaka najintenzivnije je neposredno nakon otkosa i postupno opada dok vlaga ne padne ispod 40 %. Ako se gubitak prvih 15 % vlage iz biljaka postigne vrlo brzo, smanjuje se utrošak šećera i škroba. U toj fazi potrebno je izložiti što veću površinu krme sunčevom zračenju, što će puči listova zadržati širom otvorenima i ubrzati gubitak vlage. Stoga je ključan širok red za kosilicu i razbacivanje reda odmah nakon košnje.
Brzim uvenućem možemo očuvati hranjivu vrijednost krme i osigurati dovoljan udio šećera, što osigurava visoku energetsku vrijednost krme, a osim toga u procesu siliranja čini izvor energije za bakterije mliječne kiseline, koje zahvaljujući tomu brzo i dovoljno intenzivno snižavaju pH u silosu ili bali i osiguravaju postojanost silaže (Vir slike: Undersander D., Harvesting impacts on forage quality).
U drugoj fazi uvenuća puči listova počinju se zatvarati i konačno se zatvaraju, čime se završava i disanje biljaka. Do gubitka vlage može doći samo isparavanjem kroz površinu listova i stabljike koji su obavijeni voštanom epidermom, što usporava cijeli proces. U toj fazi važna je uporaba gnječilice u košnji jer gnječilice oštećuju epidermu ili stišću stabljike, čime se ubrzava gubitak vode iz biljaka.
U trećoj fazi uvenuća, kad su puči listova posve zatvorene i disanje je zaustavljeno, potrebno je još ukloniti vodu zarobljenu duboko u unutrašnjosti biljke, prije svega u stabljikama. U toj je fazi uvenuća uporaba gnječilice pri košnji najvažnija jer se oštećivanjem stabljike omogućuje brži gubitak vode.
Listići lucerne (i djeteline) imaju veći omjer između površine i volumena u odnosu na stabljike, što znači da je gubitak vode preko listova vrlo brz i da se brže suše. Zato je kod lucerne vrlo važna uporaba gnječilice koja pritišće stabljiku i omogućuje brže hlapljenje vode iz stabljike (Vir slike: hayandforage.com).
Ključne riječi: sip, poljoprivreda, poljoprivredna mehanizacija, poljoprivredni strojevi, poljoprivredna oprema, žetva travnjaka, priprema sjena, livada, košnja, disk kosilice, prstna gnječilica, valjkasta gnječilica, okretač, sakupljač, pick-up sakupljač, razbacivači stajnjaka…